Zlatko Grom: “Kod učenja 3D modeliranja najvažniji je rad, rad i samo rad!”

Zanima te 3D modeliranje i želiš postati 3D modeler, no ne znaš odakle početi? Najprije upoznaj našeg predavača 3D modeliranja Zlatka Groma, 3D modelera i magistra arhitekture.

U prošlom intervjuu s predavačima predstavili smo našeg novog predavača 3D animacije, Sinišu Mataića, a u ovom će nam Zlatko pričati o sebi, učenju 3D modeliranja, zaposlivosti s tom vještinom i samom tečaju koji vodi.

Kada si i kako ušao u 3D svijet? Što te privuklo?

S 3D modeliranjem počeo sam se baviti još na drugoj godini studija arhitekture. To mi je znanje bilo potrebno na fakultetu, no i nakon obaveznih kolegija nastavio sam proučavati modeliranje i baviti se time.

Počelo je materijalima na faksu pa knjigama o vizualizaciji koje sam uspio nabaviti. Bilo je tu i online tutoriala. Polako sam krenuo raditi, počevši od raznih studentskih projekata te sam upoznao dosta ljudi koje zanima 3D i nastavio sam se dalje razvijati. Tako da se time bavim već zadnjih desetak godina.

U kojem si softveru počeo učiti?

Na samom početku počeo sam modelirati u Rhino 3D, programu koji je prilično lagan za pohvatati za nekoga iz CAD pozadine. Prvi renderi bili su iz Artlantisa koji smo obrađivali na fakultetu, no vrlo brzo sam krenuo s nešto naprednijim alatima.

Prvi koji sam naučio bila je Cinema 4D jer nisam mogao pokrenuti 3ds Max na starom laptopu. Kada sam riješio kompjuter prebacio sam se na 3ds Max, a kasnije i na Blender.

3D modeliranje je sve traženija vještina. Gdje se sve može zaposliti s tom vještinom?

Danas gotovo svaka industrija može profitirati od 3D modeliranja i vizualizacije. Od samih vizualizacija proizvoda, do preliminarnih vizuala (blockouta) koje daju kostur scene ili samog objekta koji se dizajnira, sve do 3D printanih prototipova medicinske ili strojarske vizualizacije.

Dobar dio modela za strojarstvo, alatarstvo, proizvodnju namještaja pa čak i za arhitektonske vizualizacije počinju kao CAD modeli, no za dobar vizual često ih je potrebno ponovno izmodelirati.

Uz sve to, prva stvar na koju ljudi pomisle kad se govori o 3D poslovima često su industrija igara i filmska industrija. Tu ima posla za sve razine znanja, od pozicija za stažiste i Junior Artiste pa do najsloženijih poslova.

Ljudi krivo shvaćaju pojam generalista

Evo, primjerice u filmskoj i game dev industriji često se spominje pojam generalist. Nerijetko se pomisli da generalist znači netko tko je naučio pomalo od svakog polja. Dakle, da je dovoljno znati nešto malo od modeliranja, malo od teksturiranja i malo animacije.

Međutim kad se za filmsku industriju ili high game dev industriju kaže da se traži generalist, to znači da traže osobu koja je specijalist u više područja.

Dakle, netko tko je sposoban preuzeti bilo koji segment u procesu rada. Generalist mora biti sposoban kvalitetno izmodelirati i high poly i low poly modele, optimizirati ih za razne game engine, treba znati teksturirati, pripremiti rendere, postaviti svjetlo, postaviti animacije, pa čak i osnovne riggove.

U industriji su naravno najbolje plaćeni specijalisti koji se s vremenom isprofiliraju u svojem području. I zato, primjerice, svaki dobar specijalist rigger ima osiguran posao, kao što se i većina kvalitetnih 3D animatora bez problema zaposli.

Koliko treba proći vremena u učenju kroz i nakon tečaja do neke razine zaposlivosti?

To pak ovisi o tome što se traži. Ako se traže junior artisti, to se uz kvalitetan način učenja i konstantan rad može postići za pola godine do godinu dana. Za neke specijalizirane pozicije potrebno je uložiti više godina truda da se dođe do srednjih pozicija.

Što možeš reći o samostalnom učenju?

Danas se na internetu može naći mnogo tutorijala i do osnova znanja je lako doći. S druge strane isto je tako teško doći do osnovne strukture tog znanja.

Svi znamo koliko ima tutorijala na YouTubeu i raznim blogovima i da se tehničke vještine mogu naučiti. Problem kod toga je što većina njih ponavlja iste stvari i iste osnove. Malo njih je strukturirano tako da prolazi osnovne principe modeliranja koji se mogu primijeniti u svim alatima i kroz praktične primjere za daljnju primjenu u industriji.

Gdje si ti do sada koristio svoju vještinu 3D modeliranja?

Trenutno radim arhitektonske vizualizacije u Polymachinu tu u Zagrebu. Do sada sam većinom radio kao freelancer i to uglavnom arhitektonske i strojarske vizualizacije, 3D printane prototipe za Smart Grupu, a radio sam i neke scene za Pine studio i Ocean Media.

Kako izgleda tečaj koji predaješ?

Tečaj je razlomljen na tri osnovna dijela. Predavanja se osim u učionici mogu pratiti i online,  također se i snimaju. To je odlično za one koji propuste predavanje ili naiđu na neki dio koji im nije bio jasan.

U prvom dijelu tečaja prolazimo glavno sučelje Blendera, zatim osnovne metode modeliranja,  upoznavanje s programom, itd.

U drugom dijelu naglasak je na high poly modeliranju i tu se do sada radio jedan uredski stolac. Ti su modeli kompleksni s dovoljno detalja da se na njemu izvježbaju sve bitne tehnike modeliranja.

U trećem dijelu uči se optimizacija modela i teksturiranje. Zatim prelazimo i na low poly model kao pripremu za game development. Tu se koncentriramo na teksturiranje, UV unwrap, baking i postavljanje materijala.

Uz to prolazimo same osnove animiranja i rigginiga. Radimo i u Substance Painteru, prolazimo kroz njegovo sučelje i pokazujemo neke specifičnosti tog programa.

Završni rad kao početak portfolia

Također imamo i završni rad koji je zamišljen kao početak portfolia koji je, kao što znamo, najbitniji dio kod zapošljavanja. Tečaj ne završava nakon samih predavanja. Uz konzultacije koje su organizirane u prostoru Machine, dostupan sam i za probleme na koje polaznici nailaze u daljnjem radu.

rad polaznice Ele Marušić- Artstation portfelj

Imaš li izazova radeći kao predavač? Koji su to?

Izazov mi je bio naći dobar način za prenijeti znanje. Jedno je znati modelirati i automatikom koristiti razne komande, a sasvim je druga stvar sabrati to u tih 80-ak sati predavanja.

Ono što mi je uvijek zanimljivo jest trenutak kada polaznicima “klikne”, odnosno kada shvate neki novi proces. Nakon što se pomuče s nekim dijelom, primjerice s bakingom koji je dosta čudan, nakon nekoliko tjedana rada na tome jednostavno im cijeli taj postupak sjedne na mjesto i dalje nemaju problema s tim. Taj se trenutak točno vidi i u modelima koje rade i u samom odnosu prema radu.

Što je po tebi najvažnije kod učenja 3D modeliranja? Treba li talent za tu vještinu?

Najvažniji je rad, rad i samo rad. Što se tiče talenta, ne bih na to mogao odgovoriti jer svaki čovjek ima neko polje koje će mu ići bolje. Nekome je to modeliranje, nekome teksturiranje, a nekome animacija.

Mnoge će zanimati treba li predznanje za tečaj?

Ne treba predznanje jer krećemo od samih osnova. Mnogi su polaznici koji nisu imali nikakvog predznanja već nakon mjesec-dva tečaja krenuli raditi u inkubaciji Machine. Znalo se čak dogoditi da ne dobijem završni rad koji su krenuli modelirati jer ih je inkubacija povukla pa su odmah krenuli s radom na projektima i tako popunili svoj portfolio radova.

Prijavi se na tečaj 3D modeliranja!

Ako te ovaj intervju nadahnuo da se i ti počneš baviti 3D modeliranjem, prouči sve o našem tečaju 3D modeliranja. Prijavi se na naš email machina@machina.hr i što prije zauzmi svoje mjesto u učionici!