Primjena 3D modeliranja

Jedno od čestih pitanja koje dobivamo je ˝Gdje se sve koristi 3D modeliranje?˝

Od automobilske industrije, marketinga i oglašavanja, arhitekture, filmova i video igara do primjene u medicini ova vještina doživljava pravi procvat.

Uz pojavu VR tehnologije i 3D printanja, mogućnosti za primjenu rastu svakim danom.

3D modeliranje i industrija automobila

Znate li koji je prvi 3D model stvarnog objekta ikad napravljen? Koliko se taj proces razlikovao od današnjeg?

Pionir kompjuterske grafike, profesor Ivan Sutherland i njegovi studenti prije gotovo pola stoljeća proizveli su prvi 3D sken i render automobila.

U vrijeme kada je većina računala još bila gotovo veličine hladnjaka i uglavnom bez zaslona, a najnaprednije ˝računalo˝ dostupno širem pučanstvo je bio arkadni stroj Pong, ova skupina ljudi odlučila je raditi na procesima i algoritmima potrebnim za 3D modeliranje i renderiranje.

Kako bi ovo postigli bez postojećeg softvera za modeliranje morali su skenirati fizički objekt te ga rasčlaniti na poligone, izmjeriti svaku liniju te ih onda unijeti u računalo.

Na pitanje kako je uspio toliko postići s ograničenjima u tehnologiji tog doba Sutherland je jednostavno odgovorio ˝Nisam bio svjestan da je to teško postići.˝

Poznati prethodnik modernih CAD programa, Sketchpad, također je Ivanovo djelo, kojim je postavio nove standarde u razvoju računalne grafike te demonstrirao korištenje računalne grafike za tehničke i umjetničke potrebe, kao i postavio presedan u modernom objektno orijentiranom programiranju

3D modeliranje i product design

Tokom godina i uz pojavu naprednijih računala i softvera 3D modeliranje i dizajn je daleko napredovalo.
Uz pomoć BlenderaMaye3ds Maxa i sličnih programa danas se product design može napraviti puno brže, detaljnije i interaktivnije.

Dizajniranje je umjetnost oblikovanja a dobar dizajn sklad je funkcionalnosti i estetike. No i poznate stvari mogu promijeniti svoj oblik. Ponekad se čak moraju mijenjati kako bi postale održive, za okoliš prihvatljive i bolje.

3D modeliranje i 3D dizajn omogućili su daleko brži razvoj prototipa i vizualizaciju gotovog proizvoda. Bilo da se radi o namještaju, staklenci ili ručnom satu, ova vještina znatno je ubrzala proizvodni proces, a sami modeli se često koriste i kao odlijevi za proizvod, ili se čak 3D printaju.

Izrada proizvoda i scena putem 3D modeliranja omogućuje oglašivačima da svoje proizvode stave u najbolji mogući kadar te da finalna kvaliteta prikaza bude čim jasnija, preglednija i primamljivija. Kada tome pridodamo činjenicu da tržišna istraživanja govore kako 3D oglašavanje zadržava pažnju čak 5 puta više nego klasično 2D oglašavanje, uopće nije čudno da sve više proizvoda dobiva i svoje 3D verzije.

3D modeliranje i medicina

Kako je pojava 3D modeliranja i 3D printera izmjenila lice medicine?

Prije samo 10 godina izrada prostetskih pomagala bila je dugoročan i skupocjen proces. Prijašnja prostetska pomagala bila su ograničena materijalima te često vrto teška i gruba za pacijenta, a situacija je bila još kompleksnija kod djece koja rastu.

Bez tehnologije 3D skeniranja, modeliranja i printanja za izradu pomagala pacijente je bilo potrebno ručno mjeriti te izrađivati odljeve i kalupe po kojima bi se pomagala izrađivala. Odljevi i modeli često ne bi ispali savršeno, što je zahtjevalo da se proces ponovi i po nekoliko puta.

Uz pomoć modernih skenera i softvera ovaj proces se znatno skratio s obzirom da je za sken od 360 stupnjeva potrebno svega 30 sekundi,a ujedno se i izbjegao problem radijacije prisutan kod strojeva za magnetsku rezonancu.

 

Tehnologija 3D skeniranja, modeliranja i printanja značajno je skratila proces izrade i prilagodbe prostetskih pomagala. Iako je već i ovo velik napredak, pacijentima je od velike značajke i činjenica da su nova pomagala rađena po mjeri preciznije te se i sam dizajn donekle može personalizirati.

Iako i ova tehnologija još nailazi na probleme, zbog brzine i efikasnosti izrade omogućila je dostupnost pomagala ali i udobnost velikom broju pacijenata.

3D modeliranje i filmska industrija

Širem društvu najbliži primjer korištenja 3D tehnologija je u samom polju zabavne industrije, točnije, filmske industrije. 

Najviše se koriste u polju specijalnih efekata za stvaranje objekata i efekata koje nije moguće stvoriti ili je preskupo izvesti u normalnim uvjetima.

Tu nailazimo na pojam CGI (“ Computer Generated Imaging “) gdje pojedinci stvaraju novu zamišljenu scenu ili manipuliriaju postojećom da bi dobili okruženje koje je u skladu s atmosferom i vizijom filma.

Predvodnik u ovome bio je Pixar koji je još 1972. godine prvi put izradio grubi render ljudske ruke.

Čak i s nevjerojatnom računalnom snagom tvrtke Pixar potrebno je više od 6 sati renderiranja za samo jednu sličicu (kadar) animiranog filma. Od animatora se očekuje da pripreme po 100 kadrova tjedno, a prosječan film od 90 minuta ima čak 130 000 kadrova.

Zbog napretka tehnologije i realističnog dizajna, kada je pravilno izveden, CGI danas često neće biti primjetan (ovdje, dakako, ne mislimo na filmove popust Avatara gdje su specijalni efekti veliki dio filma).

3D modeliranje i arhitektura

Kako je moderna tehnologija i razvoj softvera utjecao na arhitekturu?

Realistične reprezentacije prostora i zgrada bez potrebe za izradom fizičkih maketa svakako su jedna od glavnih promjena. 

Glavna prednost ovog pristupa je da je moguće brže i lakše raditi preinake dizajna te iste predstaviti klijentu.

 

Iako se papir još uvijek koristi za osnovne koncepte i prikaze, pojavom moderne tehnologije, a sada i VR tehnologije, arhitektima je omogućeno da svojim klijentima naprave precizne virtualne šetnje prostorom. Također ukoliko klijent preferira fizički oblik, može se 3D isprintati sam model iz softvera kao maketa s ogromnom preciznošću putem 3D printera koji su danas postali dostupni svima.

3D modeliranje i video igre

Kako smo akademija za video igre, bio bi čisti grijeh ne spomenuti i video igre te utjecaj razvoja 3D modeliranja na ovu industriju.

Od prvih igara (Pong, Space Invaders i slični) prošlo je više od 40 godina, i lice video igara se drastično izmijenilo.

Od prvotnih linija i blokova te ograničenih radnji došli smo do današnjih realističnih 3D grafika i animacija, pa čak i igara miješane stvarnosti (VR/AR).

Video igre su podosta specifičan medij za rad u svakom pogledu s obzirom na svoju interaktivnost. Za razliku od nekih drugih industrija, gdje je za modele nužno da budu što detaljniji i precizniji, jedna od glavnih potrebitosti kod 3D modeliranja za video igre je kako zadržati dovoljno detalja u modelu i paralelno smanjiti broj poligona od kojih je model napravljen kako igra ne bi bila preopterečena i spora. 

Kao što smo spomenuli na primjeru Pixara, za neke animacije potrebno je 8 sati renderiranja za jedan frame (u slučaju da niste upoznati s animacijom, potrebno je oko 25-30 frameova za svaku sekundu videa).

Možete li zamisliti da igrate neku igru i nakon jednog klika morate čekati 8 sati za rezultat? Upravo zbog ovoga neophodno je savladati optimizaciju 3D modela za game engine te naučiti koje detalje zadržati, a koje odbaciti.

Više o ovome možete pročitati u našem blogu o osnovama 3D modeliranja, a što mlade nade industrije video igara kažu o karijeri u 3D modeliranju možete pročitati u intervjuu T-portala.

Ako i sami razmišljate o savladavanju ove vještine, saznajte više o tečaju 3D modeliranja u Machina Academy!

Ako želite među prvima dobivati ovakve blogove, prijavite se na našu newsletter listu